Homerovi epovi

Velike smo grčke mitove vjerojatno upoznali već u djetinjstvu. Bile su, ipak, potrebne godine kako bismo mogli pristupiti Homerovu jeziku. Nekada su se „Ilijada“ i „Odiseja“ čitale u prvome razredu gimnazije, a sada su svoje mjesto pronašle na popisu književnih tekstova u trećemu. 

Partenon (autor fotografije: Goran Krapić)

Danas, uz lako dostupne prijevode grčkih klasika na mrežnoj stranici e-lektire (https://lektire.skole.hr/djela/ilijada/ i https://lektire.skole.hr/djela/odiseja/), postoji mnoštvo jednostavne i zanimljive popratne literature.  

Priča o Heinrichu Schliemannu, koja nam je poznata sa sati Povijesti, pokazuje nam kako antički svijet ne prestaje fascinirati čovječanstvo. Naravno, samo mu se treba predati. Njegovu je otkriću Troje posvećena i jedna emisija poznatoga radijskog serijala „Povijest četvrtkom“ (pojedine se epizode nalaze u arhivi: https://radio.hrt.hr/arhiva/povijest-cetvrtkom/126/). U njoj je gostovao arheolog Marin Zaninović te nas podsjetio na čuvenoga Nijemca koji je obavljao najrazličitije poslove prije negoli se upustio u arheološku avanturu. Bio je amater, no čvrsto je odlučio pronaći Troju. Duhovita je, primjerice, epizoda kada je tijekom rada u gostionici, mladi Schliemann, plaćao pića gostu koji je recitirao na grčkome. Htio je, naime, uživati u tom jeziku. Je li Schliemann uspio u svojemu naumu o pronalasku Troje? Otkrio je, sjećate se, devet slojeva grada u Maloj Aziji. Iako i danas traju istraživanja, sedmi je sloj, čini se, povezan s Homerovom Trojom i velikim ratom.

O detaljima samih istraživanja možete pročitati i na mrežnoj stranici „Hrvatske enciklopedije“ (https://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=62418).

Kada razmislimo o tome koliko je Heinrich Schliemann bio spreman slijediti svoje snove, vjerojatno pomislimo da bismo i mi mogli, ako budemo dovoljno hrabri, ostvariti neke želje iz ranoga djetinjstva. Vjerojatno neće biti vezane uz Homera, ali možda se pri ostvarenju snova budemo sjetili i njega i Schliemanna. Tko zna?!

Tko je Homer i zašto su njegova djela toliko važna?

O Homeru zapravo ne znamo mnogo. Mogli bismo, možda bolje, reći kako znamo vrlo malo ili čak nimalo. U emisiji „Povijest četvrtkom“, koja je posvećena otkriću Troje, navedene su neke pretpostavke. Saznajemo tako kako bi njegovo prvo ime moglo biti Melesigen (prema rijeci Meles gdje se možda rodio) te kako je naknadno prozvan Homerom, kada je oslijepio. To je, naime, eolski naziv za slijepca. Njegovi su epovi vjerojatno nastali u 8. st. pr. Kr., a zapisani su zahvaljujući odluci atenskoga tiranina Pizistrata u 6. st. pr. Kr.

U Književnome vremeplovu 3 objašnjeno je homersko pitanje. Postoje zagovornici teorije prema kojoj je Homerovo autorstvo „Ilijade“ i „Odiseje“ neosporno (unitaristi) i zagovornici druge teorije koji osporavaju Homerovu povezanost s epovima (pluralisti). Prvi pretpostavljaju građu prema kojoj je Homer oblikovao djela. Drugi također pretpostavljaju stariju građu, ali više autora. (Dujmović Markusi i Rossetti-Bazdan 2020: 143).

Da bismo razumjeli Homerove epove, trebali bismo okvirno poznavati antički svijet i znati kako je, prema mitu, došlo do Trojanskoga rata. Najpouzdanije i najdostupnije mrežno vrelo na hrvatskome jeziku zasigurno je „Hrvatska enciklopedija“ (https://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=62418). Ondje ćemo saznati kako se rat između Grka i Trojanaca vjerojatno odvijao između 1350. i 1100. pr. Kr. O Eridinoj jabuci, koja je, prema mitu, dovela do rata, možemo saznati iz istoga izvora, na drugoj mrežnoj stranici (https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=18257). Ta je grčka božica svađe, ljuta što nije bila pozvana na svadbu Ahilejevih roditelja, pripremila kobnu zlatnu jabuku. Kakva je to svađa morala nastati kada se saznalo kako na njoj piše: Najljepšoj. Pa, sve su božice lijepe! I u antičkome se svijetu „podmićivalo“ i svašta obećavalo. Pa i među bogovima i božicama! Zato kažemo da su grčki bogovi antropomorfizirani, nalikuju ljudima. Tako su i potencijalno najljepše, Hera, Atena i Afrodita, svašta obećavale Parisu, Prijamovu sinu, koji je trebao odlučiti kojoj, prema opisu, pripada zlatna Eridina jabuka. Afroditino obećanje bilo je plodonosno ili, bolje rečeno, razorno – Menelajeva supruga Helena trebala bi pripasti Parisu. Nije trebalo čekati dugo na Parisovo djelovanje i Heleninu otmicu. Sada imamo povod za veliki rat. Grci, čijemu taboru pripada Menelaj kao Agamemnonov brat, trebaju napasti Trojance, kojima pripada Prijamov sin Paris, Helenin otmičar. I taj se rat opisuje u Homerovu djelu.

S jedne su strane u „Ilijadi“ Grci/Ahejci/Danajci/Argejci (ovisno o stihu, grčka plemena), a s druge Trojanci.

Najpoznatiji su likovi detaljno razvrstani u Književnome vremeplovu 3 u grčki i trojanski tabor, a lako možemo vidjeti i čiju stranu zauzimaju pojedini bogovi. (Dujmović Markusi i Rossetti-Bazdan 2020: 128).

Grcima je na čelu Agamemnon, njegov je spomenuti brat Menelaj, a u njihovoj su vojsci Ahilej, Odisej i Patroklo. Pritom je ključan Ahilejev odnos sa zapovjednikom Agamemnonom (prva srdžba povezana s robinjom Briseidom i nesudjelovanje u ratu) i Patroklom (druga srdžba povezana s Patroklovom smrću i uključivanje u rat).

Trojancima je na čelu Prijam, njegovi su sinovi Hektor i Paris. Važni će nam biti i Hektorova supruga Andromaha (dirljiv rastanak u šestome pjevanju) te Eneja (kasniji junak Vergilijeve „Eneide“).

Tijekom gimnazijskoga obrazovanja najviše se pozornosti posvećuje prvome, šestome, osamnaestome i dvadeset i četvrtom pjevanju.

Pomoću prvoga se pjevanja uči o invokaciji i tehnici in medias res (Dujmović Markusi i Rossetti-Bazdan 2020: 129), šestoga pjevanja o tehnici retardacije ili usporavanja radnje – epizodi (Dujmović Markusi i Rossetti-Bazdan 2020: 132), a osamnaestoga pjevanja o drugoj tehnici usporavanja radnje – digresiji. (Dujmović Markusi i Rossetti-Bazdan 2020: 135). Iako se ne nalazi u novoj čitanci, svakako bi trebalo pročitati i dvadeset i četvrto pjevanje te razmisliti o samome kraju i motivu oprosta. (Dujmović-Markusi 2011: 106–108).

„Odiseja“ je novi ep, avantura koja se nastavlja na „Ilijadu“. Riječ je o djelu u kojemu, nakon što smo prihvatili Homerov jezik ili, točnije, hrvatski prijevod njegova jezika, doista možemo uživati.

Za nastavu su nam ključno prvo i deveto pjevanje. Na prvome je pjevanju moguće ponoviti osnovne pojmove povezane s početkom „Ilijade“. (Dujmović Markusi i Rossetti-Bazdan 2020: 139). Deveto je pjevanje zapravo jedna od najpoznatijih priča iz „Odiseje“, u njemu upoznajemo kiklopa Polifema. (Dujmović Markusi i Rossetti-Bazdan 2020: 140–142). Odlučite li posjetiti Naturhistoriches Museum u Beču, možete saznati u kakvoj su vezi Polifem i slon s donje fotografije.

Naturhistorisches Musem u Beču (autor fotografije: Goran Krapić)

 

Kao i za prethodno djelo, u čitanci su istaknuti najpoznatiji likovi te je objašnjena kompozicija. (Dujmović Markusi i Rossetti-Bazdan 2020: 138). Dakle, riječ je o jednoj obitelji koja je razdvojena. Grčki ratnik Odisej nastoji se vratiti Penelopi i sinu Telemahu. Penelopa muku muči s proscima, a Odisej s nevoljama na putu.

O utjecaju djela ne trebamo mnogo govoriti. Svakodnevno se spominju u svakojakim prilikama. S Homerom su, primjerice, povezani Vergilijev ep „Eneida“, Marinkovićev „Kiklop“, Joyceov „Uliks“, pa i Clarkeova „Odiseja u svemiru“.

Francuski pisac Sylvain Tesson napisao je inspirativnu knjigu „Jedno ljeto s Homerom“. To bi djelo moglo biti zanimljivo učenicima zbog toploga obraćanja i isticanja brojnih veza između Homerova i suvremenoga svijeta. Pri samome početku Tesson podsjeća čitatelje na školske dane: „Sjećate li se vremena djetinjstva kad smo morali čitati te stare tekstove? Bili smo u šestom razredu, Homer je bio u nastavnom planu i programu. Mi smo tada željeli putovati. Silno smo se dosađivali i u razredu smo kroz prozor gledali nebo na kojem se nikada nisu pojavila kola. Zašto nismo dopuštali da u nas uđe zlatni ep, munjevite modernosti, vječan jer je originalan, spjev buke i bijesa, bogat porukama, tako bolno lijep da ga pjesnici i danas plačući šapću?“ (Tesson 2020: 16).

Za nas bi mogao biti zanimljiv i putopis „Tragovima Odiseja“, koji je napisao Jasen Boko. On je povezao Homerovu „Odiseju“ s hrvatskom obalom. (Boko 2012).

Naslovnice zanimljivih knjiga povezanih s Homerovim djelima
(Jasen Boko: Tragovima Odiseja i Sylvain Tesson: Jedno ljeto s Homerom, autor fotografije: Goran Krapić)

Homerove bismo stihove potpunije mogli doživjeti na grčkome. Zašto? Jedino tako doista možemo shvatiti što je šestostopac ili heksametar te kako su se mogli učiti napamet. Videolekcije Ministarstva znanosti i obrazovanja omogućuju nam korelaciju i s drugim nastavnim predmetima. U klasičnim se gimnazijama uči grčki. Nastavnica Zdravka Martinčić-Jerčić pripremila je videolekciju koja nam može pomoći pri razumijevanju strukture heksametra: https://www.youtube.com/watch?v=L_ITHnGZFbw. Homerov je stih, naravno, objašnjen i u čitanci. (Dujmović Markusi i Rossetti-Bazdan 2020: 136).

 

Izvori

1. Tekst prema: Homer. 1987. Ilijada. Preveo i protumačio Tomo Maretić. Nakladni zavod Matice hrvatske. Zagreb. https://lektire.skole.hr/djela/ilijada/ (pristupljeno 18. rujna 2021.).

2. Tekst prema: Homer. 1987. Odiseja. Preveo i protumačio Tomo Maretić. Nakladni zavod Matice hrvatske. Zagreb. https://lektire.skole.hr/djela/odiseja/ (pristupljeno 18. rujna 2021.).

3. Povijest četvrtkom: Otkriće Troje. https://radio.hrt.hr/arhiva/povijest-cetvrtkom/126/ (navedena radijska emisija nije dostupna na službenoj stranici, gost: Marin Zaninović) (pristupljeno 18. rujna 2021.).

4. Troja. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža. Zagreb. http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=62418 (pristupljeno 18. rujna 2021.).

5. Dujmović Markusi, Dragica; Rossetti-Bazdan, Sandra. 2020. Književni vremeplov 3. Profil. Zagreb.

6. Erida. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža. Zagreb.  https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=18257 (pristupljeno 18. rujna 2021.).

7. Dujmović-Markusi, Dragica. 2011. Književni vremeplov 1. Profil. Zagreb.

8. Naturhistorisches Museum. https://www.nhm-wien.ac.at/en/press_/about_the_museum/museum (pristupljeno 18. rujna 2021.).

9. Tesson, Sylvain. 2020. Jedno ljeto s Homerom. TIM pres d.o.o. Zagreb.

10. Boko, Jasen. 2012. Tragovima Odiseja. Profil. Zagreb.

11. Martinčić-Jerčić, Zdravka. 2020. Grčki jezik, 1. razred klasične gimnazije – nastavljači. i-nastava Ministarstva znanosti i obrazovanja. Homer: Odiseja – metrika. https://www.youtube.com/watch?v=L_ITHnGZFbw (pristupljeno 18. rujna 2021.).