subota, 2. siječnja 2016.

Uvodnik

Kako su nastala kazališta?
Dragi učenici, uz blog Hrvatski jezik za gamovce, pokrenuo sam i blog o književnosti. Nadam se da ću vam njima 
U kakvoj su vezi Krleža i Opatija?
olakšati pripremanje za ispite i državnu maturu te vas dodatno zainteresirati za jezik i književnost. Na ovome ću blogu objavljivati tekstove o ključnim književnoteorijskim pojmovima, književnim razdobljima i njihovim najpoznatijim predstavnicima. Naći će se svakako mjesta i za preporuke književnih naslova koji nisu u programu te zanimljivosti iz svijeta književnosti. Na kraju nastavnih sati možete mi reći o kojim biste sadržajima voljeli čitati ili me upozoriti na eventualne propuste. Ispod svakoga teksta navest ću izvore kojima sam se služio (polazište će mi biti vaše čitanke i gradivo koje trebate usvojiti).
Zašto nam trebaju maske?
U ovome uvodniku nalazit će se i poveznice sa svim tekstovima na blogu, razvrstane po kategorijama. Sadržaji će se mijenjati i prilagođavati potrebama učenika.

Goran Krapić, prof.

Rijeka, 10. srpnja 2014.




Objavljeni tekstovi

1. razred
Znanost o književnosti, Književni rodovi i vrste, Stilska izražajna sredstva (figure), Složeni epski oblici, Likovi

2. razred
Humanizam i predrenesansa

Preporuke i zanimljivosti
Pavao Pavličić: Sve što znam o krimiću, Školski sat na portalu ČitajMe.com

Školski sat na portalu ČitajMe.com

Moje tekstove o književnosti možete pročitati i na neprofitnom regionalnom književnom portalu CitajMe.com. U kolumni Školski sat bavim se djelima koja su zastupljena u srednjoškolskome programu.


Na portalu CitajMe.com možete čitati i zanimljive tekstove drugih autora: kvalitetne kolumne, recenzije, saznati koje su novosti u svijetu književnosti

petak, 3. travnja 2015.

Preporuka – Pavao Pavličić: „Sve što znam o krimiću“

Pavao Pavličić, hrvatski pisac i znanstvenik, poznat iz nastavnoga programa po djelima Dobri duh Zagreba i Koraljna vrata, napisao je 2008. godine knjigu o kriminalističkome romanu. Kao autor i ljubitelj navedenoga žanra detaljno je objasnio zanimanje za krimiće: „U svakom slučaju, sklonost krimiću je nešto što čovjek ili ima ili nema i što ne može ni steći niti izgubiti, kao ni sklonost šahu, matematici ili glazbi. Još više, nagnuće prema krimiću je nešto kao temperament (koji se može kontrolirati, ali ne i ukinuti), to je nešto kao životno opredjeljenje: kao što se ljudi – kažu – rađaju ili kao platonisti ili kao aristotelovci, tako se rađaju ili sa sklonošću za krimić ili bez te sklonosti.“ (Pavličić 2008: 5–6). Pavličić u djelu nastoji objasniti ključne pojmove vezane uz krimić (dobro i zlo, nasilje, slučaj, prostor, vrijeme, šablonu, slabu točku…) te njegov odnos s drugim područjima (filmom, kazalištem, ljubićem, SF-om, znanošću…). Zanimljivo je i uspoređivanje načina na koji funkcioniraju klasici s krimićima: „Je li gospođa Bovary dobra ili zla, neumjesno je pitanje, kao što je neumjesno pitanje je li dobar ili zao Filip Latinowicz [sic]. Za detektiva i ubojicu, međutim, takvo je pitanje presudno. Detektiv je detektiv upravo po tome što se bori protiv zločina kao zla, a krivac je krivac po tome što čini zlo a ne dobro. Jedan od njih mora pobijediti, jer se radi o sukobu principa, a oni su nositelji tih principa.“ (Pavličić 2008: 14) ili (krimić se često nastoji obezvrijediti govoreći o šabloni koje se pridržava): „Kad bi šablona nužno vodila u bezvrijednost, Lucićeva Jur nijedna na svit vila bila bi najobičniji kič, budući da se ona pridržava petrarkističke šablone kao pijan plota, a ipak je to jedna od najljepših pjesama napisanih na našem jeziku.“ (Pavličić 2008: 91). U djelu, naravno, možete saznati korisne informacije o poznatim kriminalističkim romanima te onima u kojima su autori eksperimentirali ili se pak „ogriješili o pravila žanra“: „Roman Agathe Christie Ubojstvo Rogera Arkroyda pisan je u prvome licu, ali pripovjedač na kraju priznaje da je upravo on ubojica; čitatelj se tu osjeća prevarenim, roman nije dobar, jer odstupa od pravila da sve što znade glavni junak (a šire i pripovjedač) mora znati i čitatelj, a u tom je romanu bitna informacija čitatelju zatajena.“ (Pavličić 2008: 93).

Izvor 

Pavličić, Pavao. 2008. Sve što znam o krimiću. Ex libris. Zagreb.

Uvodnik

Kako su nastala kazališta? Dragi učenici, uz blog Hrvatski jezik za gamovce , pokrenuo sam i blog o književnosti. Nadam se da ću vam nj...