Antiku smo, kao što znate, na
nastavi omeđili 8. st. pr. Kr. (Homerova djela) i 5. st. Riječ je o razdoblju
kojemu se redovito vraćamo, svake godine produbljujemo i proširujemo svoje
znanje o autorima i djelima. Nije isto razmišljati o Sofoklovoj „Antigoni“ s
petnaest godina (nakon dolaska u novu sredinu i prvoga susreta s antičkom
tragedijom), sa sedamnaest godina (nakon brojnih usporedbi s drugim djelima iz
različitih književnopovijesnih razdoblja) i s osamnaest godina (prije donošenja
važnih životnih odluka i tijekom učenja novih nastavnih predmeta Filozofije i
Politike i gospodarstva). Da ne govorimo o kasnijim životnim razdobljima
(različiti poslovi kojima ćemo se baviti u životu: neki će biti pravnici,
liječnici, turistički vodiči…, imat ćemo različite životne uloge: bit ćemo roditelji,
bake, djedovi…, naći ćemo se u različitim situacijama spletom povijesnih
okolnosti)!
 |
| Grčko kazalište (autor fotografije: Goran Krapić) |
Milivoj Solar u „Povijesti
svjetske književnosti“ navodi kako povjesničari književnosti izrekom „Od Homera
do danas.“ tumače „uglavnom neprekinut slijed književne tradicije, barem u
određenim okvirima europskog kulturnog kruga.“ (Solar 2003: 55). Nije, stoga,
nikakvo čudo da se na satima književnosti redovito vraćamo antici. Kako bismo
mogli razumjeti Marinkovićeva „Kiklopa“ ili Joyceova „Uliksa“ bez Homerove
„Odiseje“?!
Na ovoj ćemo stranici pokušati
usustaviti grčku i rimsku književnost za lakše praćenje nastave te navesti još
neke podatke koji bi mogli biti korisni onima koji žele znati više.
Značenje naziva
Prvo od čega valja krenuti
jest naziv razdoblja. Vjerojatno se sjećate značenja izraza „antika“ ili „antički“.
Hrvatski jezični portal (https://hjp.znanje.hr/index.php?show=search) navodi
latinski izraz antiquus kao polazište i njegova značenja star, starinski
i drevan.
Solar nas, pak, podsjeća i na
svakidašnji govor kada pridjev „antički“ za nas predstavlja nešto „dragocjeno“
i „visoko vrijedno“, baš kao i „klasičan“. (Solar 2003: 56).
Iz takva tumačenja lako možemo
izvesti zaključak o važnosti grčkoga i rimskoga nasljeđa.
Grčka književnost
Grčka je književnost raznolika
i možemo je podijeliti prema podrazdobljima. Ipak, ovom ćemo se prilikom
koncentrirati na književne rodove i vrste te izdvojiti značajna imena.
Ulomci povezani s pojedinim
autorima nalaze se u našim čitankama.
Za zainteresirane ću učenike
ponuditi korisne izvore i za ostale autore.
|
Epika
|
|
Homer
–
„Ilijada“
–
„Odiseja“
Hesiod (za one koji žele
znati više)
–
„Teogonija“ (ep)
–
„Djela i dani“ (ep)
Ezop
–
„Basne“
Najveću
smo pozornost na nastavi posvetili Homeru. O njemu možete čitati i na
sljedećoj mrežnoj stranici:
http://knjizevnostzagamovce.blogspot.com/2021/09/homerovi-epovi.html.
U ovoj
se čitanci mogu pročitati još neki poznati tekstovi grčke epike (za one koji
žele znati više):
–
Košutić-Brozović, Nevenka. 2000. Čitanka iz stranih književnosti 1.
Školska knjiga. Zagreb.
|
|
Lirika
|
|
Alkej,
Sapfa,
Anakreont, Pindar
Grčki
su pjesnici navedeni u „Književnome vremeplovu 1“ (Dujmović Markusi i
Rossetti-Bazdan: 288). Riječ je o pjesnicima koji su pisali raznoliku poeziju
(poznate su, primjerice, Sapfine ljubavne i Alkejeve domoljubne pjesme ili
Pindarove ode). Prema njihovim su imenima oblikovani i književnoteorijski
pojmovi: anakreontska pjesma (o životnim užitcima) te safička i alkejska
strofa.
U
ovim se čitankama mogu pročitati poznati tekstovi grčkih pjesnika (za one koji
žele znati više):
– Košutić-Brozović,
Nevenka. 2000. Čitanka iz stranih književnosti 1. Školska knjiga.
Zagreb.
–
Dujmović-Markusi, Dragica. 2011. Književni vremeplov 1. Profil.
Zagreb.
|
|
Drama
|
|
Eshil,
Sofoklo, Euripid (tragičari), Aristofan (komediograf)
U
„Književnome vremeplovu 1“ (Dujmović Markusi i Rossetti-Bazdan: 290–298) dan
je pregled razvoja grčke drame te su objašnjeni ključni pojmovi povezani s
tragedijom (nastanak iz ditiramba, izgled grčkoga amfiteatra i opis
predstava). Na nastavi smo veliku pozornost posvetili Sofoklovu stvaralaštvu,
točnije „Antigoni“. S pomoću „Književnoga vremeplova 1“ možemo se prisjetiti
problemskih pitanja povezanih s djelom i ključnih pojmova. (Dujmović Markusi
i Rossetti-Bazdan: 229–244). Naučili smo, primjerice, kakav je to tragički
junak, što je tragička krivnja, tko sudjeluje u tragičkome sukobu i koja su
obilježja uzvišenoga stila. Važan nam je preduvjet za razumijevanje djela
bila i priča o prokletstvu Lajeva roda (djelo „Kralj Edip“).
U
ovim se čitankama mogu pročitati poznati tekstovi grčkih dramatičara (za one
koji žele znati više):
–
Košutić-Brozović, Nevenka. 2000. Čitanka iz stranih književnosti 1.
Školska knjiga. Zagreb.
–
Dujmović-Markusi, Dragica. 2011. Književni vremeplov 1. Profil. Zagreb.
|
Rimska književnost
Rimsku bismo književnost, koja
započinje u 3. stoljeću prije Krista, mogli nazvati mlađom sestrom grčke
književnosti. Još je uvijek riječ o antici, rimska književnost isprva slijedi
iskusniju sestru, ali, s vremenom, gradi svoj identitet te je počinju zanimati
i neke druge stvari (pojavljuju se i nove književne vrste). Nemojmo zaboraviti
kako je riječ i o drugome jeziku – latinskome.
Milivoj Solar u „Povijesti
svjetske književnosti“ piše kako je rimska književnost „najutjecajnija
književnost u europskoj, pa i u svjetskoj povijesti“ te kako je njezina
osobitost ta „što je ona tijekom više od osam stoljeća uglavnom zadržala
jedinstven jezik, koji se od 2. stoljeća određuje kao jezik književnosti, a
koji se dosta razlikovao od govornog, pučkog jezika.“ (Solar 2003).
Najpoznatiji rimski autori
navedeni su u „Književnome vremeplovu 1“, pritom su istaknute književne vrste i
pojedini naslovi. (Dujmović Markusi i Rossetti-Bazdan: 289).
Načinit ćemo, kao i za grčku
književnost, tablični prikaz najpoznatijih predstavnika s izvorima.
|
Epika
|
|
Publije
Vergilije Maron
– „Eneida“
Tit
Lukrecije Kar
(za one koji žele znati više)
– „O
prirodi“ (filozofski ep)
Publije
Ovidije Nazon
(za one koji žele znati više)
– „Metamorfoze“
(mitološke priče u stihovima) Apulej (za one koji žele
znati više)
– „Metamorfoze“
ili „Zlatni magarac“ (često se naziva romanom)
O „Eneidi“
smo već pisali na sljedećoj mrežnoj stranici:
http://knjizevnostzagamovce.blogspot.com/2021/09/vergilijev-nacionalni-ep.html. U ovoj se čitanci mogu pročitati još neki poznati tekstovi rimske epike (za one koji žele znati više): – Košutić-Brozović, Nevenka. 2000. Čitanka iz stranih književnosti 1. Školska knjiga. Zagreb.
|
|
Lirika
|
|
Gaj
Valerije Katul, Marko Valerije Marcijal, Horacije, Publije Ovidije Nazon
Katul
je poznat po ljubavnim pjesmama, Horacije je bio uspješan u različitim temama.
Marcijala pamtimo po epigramima, a Ovidija po elegijama koje je napisao u
progonstvu („Tužaljke“ i „Poslanice s Ponta“).
U
ovim se čitankama mogu pročitati poznati tekstovi rimskih pjesnika (za one
koji žele znati više):
–
Košutić-Brozović, Nevenka. 2000. Čitanka iz stranih književnosti 1.
Školska knjiga. Zagreb.
–
Dujmović-Markusi, Dragica. 2011. Književni vremeplov 1. Profil.
Zagreb.
|
|
Drama
|
|
Tit
Makcije Plaut
–
„Ćup“/„Škrtac“/„Aulularija“ (komedija)
U
školskome se programu veća pozornost posvećuje Plautu i njegovu utjecaju.
Sjetite se povezanosti njegova djela s Držićevim „Skupom“ i Molièreovim „Škrtcem“.
On je ukratko predstavljen u „Književnome vremeplovu 2“ (Dujmović Markusi i
Rossetti-Bazdan 2020: 126 i 188). Trebali bismo moći objasniti pojam „plautovska
komedija“ i „quid pro quo“ postupak.
U
ovim se čitankama mogu pročitati opširniji ulomci iz Plautova djela (za one
koji žele znati više):
–
Košutić-Brozović, Nevenka. 2000. Čitanka iz stranih književnosti 1.
Školska knjiga. Zagreb.
–
Dujmović-Markusi, Dragica. 2011. Književni vremeplov 1. Profil.
Zagreb.
|
Važne poetike
Nemojmo zaboraviti ni važne
poetike koje su nam podarile ključne književnoteorijske pojmove. Aristotel je,
primjerice, rastumačio katarzu, a Horacije u „Poslanici Pizonima“ tehniku
in medias res. U klasicizmu će nas dočekati Nicolas Boileau, tj. nova
važna poetika.
Videolekcije
Tijekom nastave na daljinu pripremio sam videolekcije o grčkoj književnosti koje vam mogu pomoći pri ponavljanju gradiva:
– Povijest književnosti: Klasična književnost i grčko kazalište (https://www.youtube.com/watch?v=iFNRYgEJAgU)
– Povijest književnosti: Grčka tragedija (https://www.youtube.com/watch?v=ssup3c2NgCE)
– Povijest književnosti: Prometej (https://www.youtube.com/watch?v=g7KSjA_3vmg)
– Povijest književnosti: Edip (https://www.youtube.com/watch?v=aFV6OUua3jE).
Izvori
1. Solar, Milivoj. 2003. Povijest svjetske književnosti. Golden
marketing. Zagreb.
2. antika. Hrvatski jezični portal, mrežna stranica. https://hjp.znanje.hr/index.php?show=search (pristupljeno
27. rujna 2021.).
3. Krapić, Goran. http://knjizevnostzagamovce.blogspot.com/2021/09/homerovi-epovi.html (pristupljeno
27. rujna 2021.).
4. Košutić-Brozović, Nevenka. 2000. Čitanka iz stranih književnosti
1. Školska knjiga. Zagreb.
5. Dujmović-Markusi, Dragica. 2011. Književni vremeplov 1.
Profil. Zagreb.
6. Dujmović Markusi, Dragica; Rossetti-Bazdan, Sandra. 2019. Književni
vremeplov 1. Profil. Zagreb.
7. Krapić, Goran. http://knjizevnostzagamovce.blogspot.com/2021/09/vergilijev-nacionalni-ep.html (pristupljeno
28. rujna 2021.).
8. Dujmović Markusi, Dragica; Rossetti-Bazdan, Sandra. 2020. Književni
vremeplov 2. Profil. Zagreb.
9. Krapić, Goran. Povijest književnosti: Klasična književnost i
grčko kazalište. https://www.youtube.com/watch?v=iFNRYgEJAgU (pristupljeno
28. rujna 2021.).
10. Krapić, Goran. Povijest književnosti: Grčka tragedija. https://www.youtube.com/watch?v=ssup3c2NgCE (pristupljeno 28.
rujna 2021.).
11. Krapić, Goran. Povijest književnosti: Prometej. https://www.youtube.com/watch?v=g7KSjA_3vmg (pristupljeno 28.
rujna 2021.).
12. Krapić, Goran. Povijest književnosti: Edip. https://www.youtube.com/watch?v=aFV6OUua3jE (pristupljeno 28.
rujna 2021.).
