Antika: grčka i rimska književnost

Antiku smo, kao što znate, na nastavi omeđili 8. st. pr. Kr. (Homerova djela) i 5. st. Riječ je o razdoblju kojemu se redovito vraćamo, svake godine produbljujemo i proširujemo svoje znanje o autorima i djelima. Nije isto razmišljati o Sofoklovoj „Antigoni“ s petnaest godina (nakon dolaska u novu sredinu i prvoga susreta s antičkom tragedijom), sa sedamnaest godina (nakon brojnih usporedbi s drugim djelima iz različitih književnopovijesnih razdoblja) i s osamnaest godina (prije donošenja važnih životnih odluka i tijekom učenja novih nastavnih predmeta Filozofije i Politike i gospodarstva). Da ne govorimo o kasnijim životnim razdobljima (različiti poslovi kojima ćemo se baviti u životu: neki će biti pravnici, liječnici, turistički vodiči…, imat ćemo različite životne uloge: bit ćemo roditelji, bake, djedovi…, naći ćemo se u različitim situacijama spletom povijesnih okolnosti)!

Grčko kazalište (autor fotografije: Goran Krapić)

Milivoj Solar u „Povijesti svjetske književnosti“ navodi kako povjesničari književnosti izrekom „Od Homera do danas.“ tumače „uglavnom neprekinut slijed književne tradicije, barem u određenim okvirima europskog kulturnog kruga.“ (Solar 2003: 55). Nije, stoga, nikakvo čudo da se na satima književnosti redovito vraćamo antici. Kako bismo mogli razumjeti Marinkovićeva „Kiklopa“ ili Joyceova „Uliksa“ bez Homerove „Odiseje“?!

Na ovoj ćemo stranici pokušati usustaviti grčku i rimsku književnost za lakše praćenje nastave te navesti još neke podatke koji bi mogli biti korisni onima koji žele znati više.

Značenje naziva

Prvo od čega valja krenuti jest naziv razdoblja. Vjerojatno se sjećate značenja izraza „antika“ ili „antički“.

Hrvatski jezični portal (https://hjp.znanje.hr/index.php?show=search) navodi latinski izraz antiquus kao polazište i njegova značenja star, starinski i drevan.

Solar nas, pak, podsjeća i na svakidašnji govor kada pridjev „antički“ za nas predstavlja nešto „dragocjeno“ i „visoko vrijedno“, baš kao i „klasičan“. (Solar 2003: 56).

Iz takva tumačenja lako možemo izvesti zaključak o važnosti grčkoga i rimskoga nasljeđa.

Grčka književnost

Grčka je književnost raznolika i možemo je podijeliti prema podrazdobljima. Ipak, ovom ćemo se prilikom koncentrirati na književne rodove i vrste te izdvojiti značajna imena.

Ulomci povezani s pojedinim autorima nalaze se u našim čitankama.

Za zainteresirane ću učenike ponuditi korisne izvore i za ostale autore.

Epika

Homer – „Ilijada“ – „Odiseja“ Hesiod (za one koji žele znati više) – „Teogonija“ (ep) – „Djela i dani“ (ep) Ezop – „Basne“ Najveću smo pozornost na nastavi posvetili Homeru. O njemu možete čitati i na sljedećoj mrežnoj stranici: http://knjizevnostzagamovce.blogspot.com/2021/09/homerovi-epovi.html. U ovoj se čitanci mogu pročitati još neki poznati tekstovi grčke epike (za one koji žele znati više): – Košutić-Brozović, Nevenka. 2000. Čitanka iz stranih književnosti 1. Školska knjiga. Zagreb.

Lirika

Alkej, Sapfa, Anakreont, Pindar Grčki su pjesnici navedeni u „Književnome vremeplovu 1“ (Dujmović Markusi i Rossetti-Bazdan: 288). Riječ je o pjesnicima koji su pisali raznoliku poeziju (poznate su, primjerice, Sapfine ljubavne i Alkejeve domoljubne pjesme ili Pindarove ode). Prema njihovim su imenima oblikovani i književnoteorijski pojmovi: anakreontska pjesma (o životnim užitcima) te safička i alkejska strofa. U ovim se čitankama mogu pročitati poznati tekstovi grčkih pjesnika (za one koji žele znati više): – Košutić-Brozović, Nevenka. 2000. Čitanka iz stranih književnosti 1. Školska knjiga. Zagreb. – Dujmović-Markusi, Dragica. 2011. Književni vremeplov 1. Profil. Zagreb.

 

Drama

Eshil, Sofoklo, Euripid (tragičari), Aristofan (komediograf) U „Književnome vremeplovu 1“ (Dujmović Markusi i Rossetti-Bazdan: 290–298) dan je pregled razvoja grčke drame te su objašnjeni ključni pojmovi povezani s tragedijom (nastanak iz ditiramba, izgled grčkoga amfiteatra i opis predstava). Na nastavi smo veliku pozornost posvetili Sofoklovu stvaralaštvu, točnije „Antigoni“. S pomoću „Književnoga vremeplova 1“ možemo se prisjetiti problemskih pitanja povezanih s djelom i ključnih pojmova. (Dujmović Markusi i Rossetti-Bazdan: 229–244). Naučili smo, primjerice, kakav je to tragički junak, što je tragička krivnja, tko sudjeluje u tragičkome sukobu i koja su obilježja uzvišenoga stila. Važan nam je preduvjet za razumijevanje djela bila i priča o prokletstvu Lajeva roda (djelo „Kralj Edip“). U ovim se čitankama mogu pročitati poznati tekstovi grčkih dramatičara (za one koji žele znati više): – Košutić-Brozović, Nevenka. 2000. Čitanka iz stranih književnosti 1. Školska knjiga. Zagreb. – Dujmović-Markusi, Dragica. 2011. Književni vremeplov 1. Profil. Zagreb.

 

Rimska književnost

Rimsku bismo književnost, koja započinje u 3. stoljeću prije Krista, mogli nazvati mlađom sestrom grčke književnosti. Još je uvijek riječ o antici, rimska književnost isprva slijedi iskusniju sestru, ali, s vremenom, gradi svoj identitet te je počinju zanimati i neke druge stvari (pojavljuju se i nove književne vrste). Nemojmo zaboraviti kako je riječ i o drugome jeziku – latinskome.

Milivoj Solar u „Povijesti svjetske književnosti“ piše kako je rimska književnost „najutjecajnija književnost u europskoj, pa i u svjetskoj povijesti“ te kako je njezina osobitost ta „što je ona tijekom više od osam stoljeća uglavnom zadržala jedinstven jezik, koji se od 2. stoljeća određuje kao jezik književnosti, a koji se dosta razlikovao od govornog, pučkog jezika.“ (Solar 2003).

Najpoznatiji rimski autori navedeni su u „Književnome vremeplovu 1“, pritom su istaknute književne vrste i pojedini naslovi. (Dujmović Markusi i Rossetti-Bazdan: 289).

Načinit ćemo, kao i za grčku književnost, tablični prikaz najpoznatijih predstavnika s izvorima.

Epika

Publije Vergilije Maron – „Eneida“  Tit Lukrecije Kar (za one koji žele znati više) – „O prirodi“ (filozofski ep) Publije Ovidije Nazon (za one koji žele znati više) – „Metamorfoze“ (mitološke priče u stihovima) Apulej (za one koji žele znati više) – „Metamorfoze“ ili „Zlatni magarac“ (često se naziva romanom)  O „Eneidi“ smo već pisali na sljedećoj mrežnoj stranici: http://knjizevnostzagamovce.blogspot.com/2021/09/vergilijev-nacionalni-ep.html. U ovoj se čitanci mogu pročitati još neki poznati tekstovi rimske epike (za one koji žele znati više): – Košutić-Brozović, Nevenka. 2000. Čitanka iz stranih književnosti 1. Školska knjiga. Zagreb.

 

Lirika

Gaj Valerije Katul, Marko Valerije Marcijal, Horacije, Publije Ovidije Nazon Katul je poznat po ljubavnim pjesmama, Horacije je bio uspješan u različitim temama. Marcijala pamtimo po epigramima, a Ovidija po elegijama koje je napisao u progonstvu („Tužaljke“ i „Poslanice s Ponta“). U ovim se čitankama mogu pročitati poznati tekstovi rimskih pjesnika (za one koji žele znati više): – Košutić-Brozović, Nevenka. 2000. Čitanka iz stranih književnosti 1. Školska knjiga. Zagreb. – Dujmović-Markusi, Dragica. 2011. Književni vremeplov 1. Profil. Zagreb.

 

Drama

Tit Makcije Plaut – „Ćup“/„Škrtac“/„Aulularija“ (komedija) U školskome se programu veća pozornost posvećuje Plautu i njegovu utjecaju. Sjetite se povezanosti njegova djela s Držićevim „Skupom“ i Molièreovim „Škrtcem“. On je ukratko predstavljen u „Književnome vremeplovu 2“ (Dujmović Markusi i Rossetti-Bazdan 2020: 126 i 188). Trebali bismo moći objasniti pojam „plautovska komedija“ i „quid pro quo“ postupak. U ovim se čitankama mogu pročitati opširniji ulomci iz Plautova djela (za one koji žele znati više): – Košutić-Brozović, Nevenka. 2000. Čitanka iz stranih književnosti 1. Školska knjiga. Zagreb. – Dujmović-Markusi, Dragica. 2011. Književni vremeplov 1. Profil. Zagreb.

 

Važne poetike

Nemojmo zaboraviti ni važne poetike koje su nam podarile ključne književnoteorijske pojmove. Aristotel je, primjerice, rastumačio katarzu, a Horacije u „Poslanici Pizonima“ tehniku in medias res. U klasicizmu će nas dočekati Nicolas Boileau, tj. nova važna poetika.

Videolekcije

Tijekom nastave na daljinu pripremio sam videolekcije o grčkoj književnosti koje vam mogu pomoći pri ponavljanju gradiva:

– Povijest književnosti: Klasična književnost i grčko kazalište (https://www.youtube.com/watch?v=iFNRYgEJAgU)

– Povijest književnosti: Grčka tragedija (https://www.youtube.com/watch?v=ssup3c2NgCE)

– Povijest književnosti: Prometej (https://www.youtube.com/watch?v=g7KSjA_3vmg)

– Povijest književnosti: Edip (https://www.youtube.com/watch?v=aFV6OUua3jE).

Izvori

1. Solar, Milivoj. 2003. Povijest svjetske književnosti. Golden marketing. Zagreb.

2. antika. Hrvatski jezični portal, mrežna stranica. https://hjp.znanje.hr/index.php?show=search (pristupljeno 27. rujna 2021.).

3. Krapić, Goran. http://knjizevnostzagamovce.blogspot.com/2021/09/homerovi-epovi.html (pristupljeno 27. rujna 2021.).

4. Košutić-Brozović, Nevenka. 2000. Čitanka iz stranih književnosti 1. Školska knjiga. Zagreb.

5. Dujmović-Markusi, Dragica. 2011. Književni vremeplov 1. Profil. Zagreb.

6. Dujmović Markusi, Dragica; Rossetti-Bazdan, Sandra. 2019. Književni vremeplov 1. Profil. Zagreb.

7. Krapić, Goran. http://knjizevnostzagamovce.blogspot.com/2021/09/vergilijev-nacionalni-ep.html (pristupljeno 28. rujna 2021.).

8. Dujmović Markusi, Dragica; Rossetti-Bazdan, Sandra. 2020. Književni vremeplov 2. Profil. Zagreb.

9. Krapić, Goran. Povijest književnosti: Klasična književnost i grčko kazalište. https://www.youtube.com/watch?v=iFNRYgEJAgU (pristupljeno 28. rujna 2021.).

10. Krapić, Goran. Povijest književnosti: Grčka tragedija. https://www.youtube.com/watch?v=ssup3c2NgCE (pristupljeno 28. rujna 2021.).

11. Krapić, Goran. Povijest književnosti: Prometej. https://www.youtube.com/watch?v=g7KSjA_3vmg (pristupljeno 28. rujna 2021.).

12. Krapić, Goran. Povijest književnosti: Edip. https://www.youtube.com/watch?v=aFV6OUua3jE (pristupljeno 28. rujna 2021.).