Nakon što smo upoznali Homerov
svijet, spremni smo za Vergilija i njegovu „Eneidu“. I ona je, kao i ostala starija
književna djela, dostupna na stranici e-lektire (https://lektire.skole.hr/djela/eneida/). Postoje i brojne pojednostavljene inačice djela koje nam mogu pomoći ući u stari, antički svijet. Naravno, pritom nećemo zaboraviti izvornike. Andromeda, izdavačka kuća, primjerice, objavila je cijeli niz slikovitih sažetaka poznatih klasika, od Homerove
 |
| Naslovnica Andromedina izdanja (fotografija naslovnice: Goran Krapić) |
Milivoj Solar u „Povijesti
svjetske književnosti“ ukratko predstavlja rimskoga autora. Saznajemo tako da
je Publije Vergilije Maron (70. – 19. pr. Kr.) stvorio tri velika uzorita djela
za tadašnje tipove pjesništva. „Bukolike“ pripadaju pastirskome rodu i primjer
su niskoga stila (opisuju pastirski život), „Georgike“ didaktičkome rodu i povezujemo
ih sa srednjim stilom (opisuju ratarstvo, voćarstvo, stočarstvo i pčelarstvo),
a „Eneida“ je napisana visokim stilom i pripada epskome rodu. (Solar 2003: 86–87).
Važnu ulogu u Vergilijevu
životu imao je Gaj Cilnije Mecenat. Znate li što znači izraz „mecena“ koji je
proizišao iz njegova imena? O navedenu pokrovitelju i naglašenome pojmu možete pročitati
na mrežnim stranicama „Hrvatske enciklopedije“: https://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=39715
i https://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=39714.
Ukratko, Mecenat je podržavao Vergilija i financijski podupirao njegov rad.
Obilježja smo epa već naučili,
pa će nam biti lako uvidjeti zašto bi se „Eneida“ mogla smatrati epopejom ili
herojskim epom.
Eneju smo na prethodnim satima
povezali s Trojanskim ratom te saznali kako je vođa Dardanaca. Borio se na
trojanskoj strani u sukobu s Grcima. Kao i ostali veliki antički junaci
(sjetimo se Ahileja) i božanskoga je (majka mu je Venera) i ljudskoga podrijetla (otac mu je Anhiz).
Venerin će sin, Eneja, povesti
pobijeđene, preživjele Trojance u nove pustolovine. Je li Vergilije imao nekakvu
posebnu namjeru pri pisanju djela? To lako možemo saznati u čitanci „Književni
vremeplov 3“ na 144. str. Autorice čitanke obavještavaju nas o povezanosti
Eneje i njegova sina Jula s lozom Julijevaca i, naposljetku, Augustom. Na istoj
se stranici možemo upoznati sa strukturom djela i saznati po čemu su prvih šest
pjevanja nalik Homerovoj „Odiseji“, a završnih šest „Ilijadi“. (Dujmović
Markusi i Rossetti-Bazdan 2020: 144). Riječ je, dakle, o djelu u 12 pjevanja
pisanih pod Homerovim utjecajem. No jesu li Homerovi, tj. grčki junaci zaista
nalik Eneji? Razmislite o citiranim riječima Veljka Gortana s iste stranice;
Eneja se „(r)azlikuje (…) od Homerovih junaka koji djeluju uglavnom spontano;
on je u prvom redu oruđe sudbine koja mu je naredila da udari temelje budućoj
veličini Rima.“ (prema: Dujmović Markusi i Rossetti-Bazdan 2020: 144).
Na nastavi ćemo najveću pozornost posvetiti prvome i drugome pjevanju. Prvo se pjevanje nalazi u „Književnome vremeplovu 3“ na 145. str. (Taj prikaz dolaska Trojanaca u Kartagu pogodan je za utvrđivanje ključnih pojmova koje smo usvojili čitajući Homerova djela – invokacija, motiv srdžbe, antropomorfizacija bogova…) Drugo je pjevanje predstavljeno na 146. i 147. str. „Književnoga vremeplova 3“ te nam donosi poznatu priču o trojanskome konju i padu Troje. (Dujmović Markusi i Rossetti-Bazdan 2020: 145–147).
Važniji likovi na koje trebamo
obratiti pozornost pri analizi djela jesu Didona (nesretna kraljica koja će se
ubiti zbog Eneje), Grk Sinon i Laokoont (ključni za epizodu s trojanskim konjem), Lavinija
(nova žena u Enejinu životu) te Turn (Enejin suparnik). O poznatoj epizodi s Laokoontom i njegovim sinovima možete pročitati na mrežnoj stranici
 |
| Baccio Bandinelli, Laokoont, Uffizi, Firenca (autor fotografije: Goran Krapić) |
Djelo nam donosi i zanimljive
aforizme. Sjećate li se značenja navedenoga pojma? Možete li ih pronaći u
čitanci ili na pouzdanim mrežnim stranicama? Jedan je od njih o Danajcima i
darovima. Sjećate li se tko su Danajci?
Vratimo se našemu piscu. Zašto
je Vergilije značajan i kada ćemo ga ponovno susresti?
Verglija ćemo zamijetiti u
Danteovoj „Božanstvenoj komediji“ (dolje se nalazi prikaz naslovnice jednoga izdanja, Dante 2000). Pripast će mu velika uloga Danteova vodiča
kroz pakao i čistilište. Solar tumači kako je četvrta ekloga iz „Bukolika“
posebno važna „da Vergilija prihvati i kršćanski srednji vijek“ jer se u njoj „svečanim
proročkim tonom najavljuje povratak Zlatnog doba i rođenje muškog djeteta koje
će svijetu donijeti mir, a to bijaše dakako shvaćeno kao svojevrsna proročanska
najava Krista.“ (Solar 2003: 87). Kada budemo čitali „Božanstvenu komediju“,
obratit ćemo pozornost na to gdje je Dante smjestio velike antičke književnike
u svojoj viziji zagrobnoga svijeta.
Vergilije je utjecao na brojne
autore, pa tako i na Marka Marulića. Kao što znate, „Juditu“ smatramo
kršćansko-vergilijanskim epom. O Vergiliju i njegovu navodnom nezadovoljstvu „Eneidom“
možemo čitati u Brochovu romanu „Vergilijeva smrt“ (Broch 2001). S druge strane, o životu vladara
Augusta, u čiju je čast Vergilije napisao djelo, možemo, primjerice, saznati u
romanu Johna Williamsa (Williams 2017). Preko Williamsova „Augusta“ možemo se
prisjetiti i epistolarne tehnike o kojoj smo učili u školi.
 |
| Naslovnice Williamsova Augusta i Danteova Pakla u hrvatskome prijevodu (fotografija naslovnica: Goran Krapić) |
Istražite kakav je bio odnos
Augusta i Vergilija. Jesu li se dobro poznavali i jesu li se družili? Znate li
na čijemu je brodu Vergilije proveo svoje posljednje godine života?
Izvori
1. Preveo i komentare napisao:
Tomo Maretić. https://lektire.skole.hr/djela/eneida/
(pristupljeno 22. rujna 2021.).
2. Eneida, pustolovine heroja Eneje. 2006. Priredila Stefanija Stefani. Ilustrator Piero Cattaneo. Andromeda. Rijeka.
3. Solar, Milivoj. 2003. Povijest
svjetske književnosti. Golden marketing. Zagreb.
4. Mecenat, Gaj Cilnije.
Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža. http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=39715
(pristupljeno 22. rujna 2021.).
5. mecena. Hrvatska
enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža. http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=39714
(pristupljeno 22. rujna 2021.).
6. Dujmović Markusi, Dragica;
Rossetti-Bazdan, Sandra. 2020. Književni vremeplov 3. Profil. Zagreb.
7. Laokoont. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža. https://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=35402 (pristupljeno 22. rujna 2021.).
8. Alighieri, Dante. 2000. Pakao. Preveo Mihovil Kombol. SysPrint. Zagreb.
9. Broch, Hermann.2001. Vergilijeva
smrt. Školska knjiga. Zagreb.
10. Williams, John. 2017. August.
Fraktura. Zagreb.
