Ne zaboravljamo klasike: Pedro Calderón de la Barca – „Život je san“

Fotografija naslovnice

U kojemu smo razdoblju?

U razdoblju smo baroka, u 17. stoljeću. Naučili smo da portugalska riječ barocco označuje neobrađen biser te da su nas u novome razdoblju dočekala kićena djela. Što je kićenost? Svatko će je doživjeti na drukčiji način. No u ovome se slučaju misli na izrazitu uporabu stilskih izražajnih sredstava – gomilanje ili obogaćivanje tekstova metaforama, antitezama, hiperbolama... Nemojmo zaboraviti končeto. On podrazumijeva, kako piše u čitanci Književni vremeplov 2, „poseban postupak u kojemu se različitim izražajnim sredstvima grade neobične konstrukcije koje iznenađuju čitatelja.“ (Dujmović Markusi i Rossetti-Bazdan 2020: 167).

Kakva su obilježja književnoga djela?

U takvu razdoblju, gdje važnu ulogu imaju motiv prolaznosti te ideje katoličke obnove, Pedro Calderón de la Barca piše poznatu filozofsku dramu Život je san. Već sam naslov ukazuje na tematiku odnosa jave i iluzije. Možete li je povezati s baroknom prolaznošću i idejama protureformacije? Majda Bekić-Vejzović metodički je obradila djelo te objasnila da se španjolski autor bavi poznatom temom baroknih pjesnika: „je li život samo san i obmana koja se uvijek na kraju rasprši i ostavi nas s istim pitanjem bez odgovora.“ (Bekić-Vejzović 2005: 5).

Budući da je riječ o dramskome tekstu, u svakome ozbiljnijem razgovoru o navedenome književnom djelu trebat ćemo upotrijebiti pojmove kao što su dramski sukob, dramska kompozicija, dramska napetost ili Aristotelovo pravilo trojnoga jedinstva. Što se prvoga pojma tiče, možete li odrediti prevladava li u djelu vanjski ili unutarnji sukob? U priručniku Od riječi pročitane do riječi napisane istaknuta su oba (Dujmović Markusi et al. 2023: 74). Dramska kompozicija, kao što znamo, može biti vanjska i unutrašnja. Glede prve, drama se sastoji od tri čina. Za unutrašnju ćete dramsku kompoziciju razmisliti o podjeli drame na uvod, zaplet, vrhunac, preokret i rasplet. Aristotelovo pravilo trojnoga jedinstva vrlo ćete brzo odbaciti, zašto?

Likova je u drami mnogo te postoje paralelne priče. Protagonist je, to je sasvim jasno, knez Sigismund. Podsjeća li nas utamničeni sin na Edipa? Nije li pogodna tema za usporedni esej povezivanje njihova djetinjstva? Poljski vladar Bazilije, slijepo vjerujući zvijezdama, pridonio je ispunjenju proročanstva. Strahujući za svoj život i vlast, smjestio je sina u tamnicu. U priručniku Od riječi pročitane do riječi napisane Klotaldo, Rosaura i Astolfo nazivaju se, uz Bazilija, ljudima s tajnama (ibid.). Možete li objasniti njihove tajne? Kako će se njihovi putevi povezati? Važnu ulogu u ovoj drami ima i karakter lakrdijaša Klarina. Bismo li ga mogli nazvati oportunistom? Što znači navedeni izraz? Bismo li još neke likove nazvali oportunistima? Koga smatramo lojalnim?

Skicirajmo radnju!

Kako bismo lakše upamtili kostur radnje, bilo bi dobro zabilježiti ključne točke, primjerice:

Prvi čin

1. Rosaura i Klarin ispred Sigismundove tamnice (Što je neobično? Zašto se Rosaura pretvara da je muškarac?)

2. Klotaldo i prepoznavanje Rosaure s pomoću njezina mača (Kome je Klotaldo davno predao mač? Je li otkrio kralju istinu?)

3. Susret Astolfa i Stele (Kakva je njihova priča? Zašto im je Sigismund prepreka na putu?)

4. Astolfo i Rosaurina čast (U kakvu su odnosu Rosaura i Astolfo?)

Drugi čin

1. Sigismundovo „buđenje“ (Kakva je bila njegova reakcija na dvoru?)

2. Stela – Astolfo – Rosaura (Kakva je uloga portreta u daljnjemu tijeku radnje?)

3. Klotaldov savjet Sigismundu (Kako je Klotaldo utjecao na Sigismundovo buduće ponašanje?)

Treći čin

1. Sigusmundovo oslobođenje (Zašto je narod oslobodio Sigismunda?)

2. Rosaurina tajna (Što saznajemo o njezinoj majci?)

3. Klarinova smrt (Je li Klarin junački stradao?)

4. Sigismundove odluke (Jesu li nas iznenadile Sigismundove odluke?)

Analizirajmo citate!

Djelo obiluje aforizmima. Sjećamo li se značenja navedenoga pojma? To su mudre misli. Kako tumačimo sljedeći dio Sigismundova monologa: „Gavan sanja blago svoje / i posvuda strah ga prati, / bijednik sanja kako pati / sve tegobe i nevolje.“ (Calderón de la Barca 2005: 119). Da bismo interpretirali pojedini monolog, trebamo poznavati nepoznate riječi. Zato je najbolje uvijek tijekom čitanja izdvajati one ključne koje su nam potrebne za kvalitetno razumijevanje teksta. Gavan je riječ koja će se javiti i u drugim poznatim lektirnim naslovima. Provjerimo njezino značenje i zatim ponudimo interpretaciju navedenoga dijela. Potom ga smjestimo u kontekst cjelokupne drame i u konačnici aktualizirajmo. Pogodne citate za vježbu možemo potražiti i u čitanci. Ondje su najčešće popraćeni osmišljenim pitanjima.

Infopult

Bekić-Vjezović (2005.) „Metodička obrada“, u: P. C. de la Barca: Život je san, Zagreb: Školska knjiga.

Calderón de la Barca, Pedro (2005.) Život je san, prev. N. Milićević, Zagreb: Školska knjiga.

Dujmović Markusi, Dragica; Rossetti-Bazdan, Sandra (2020.) Književni vremeplov 2, Zagreb: Profil.

Dujmović Markusi, Dragica; Močnik, Vedrana; Španjić, Tanja; Žukina, Romana (2023.) Od riječi pročitane do riječi napisane: priručnik za pripremu državne mature iz Hrvatskoga jezika, Zagreb: Profil.

14. Vrisak (riječki sajam knjiga i festival autora)

Vrisak je poznati riječki sajam knjiga i festival autora. Na njemu sudjeluju brojni hrvatski izdavači te je moguće kupiti knjige po nižim cijenama. Prednost je života u 21. stoljeću ta da i nakon održavanja festivala možemo poslušati propuštena predstavljanja književnih djela i razgovore s autorima na mrežnim stranicama.

Ovom ćemo prilikom izdvojiti neka događanja s 14. Vriska te predstaviti dvoje suvremenih hrvatskih književnika. Tko zna, možda odlučite pratiti književnu scenu te uživo poslušati neki novi 15., 16. ili 17. Vrisak!

Dakle, u rujnu 2021. održan je bogat program.

Letak za 14. riječki sajam knjiga i festival autora

Tom je prigodom predstavljen, primjerice, novi roman Zorana Ferića „Putujuće kazalište“. S autorom je razgovarao Drago Glamuzina. Zoran Ferić spomenut će klasik „Pogledaj dom svoj, anđele“ Thomasa Wolfea te iznijeti svoje mišljenje o književnim nagradama i ulozi provodnih motiva (lajtmotiva) u književnosti: https://www.youtube.com/watch?v=Luye5UQYHAE&t=2572s.

Na festivalu je gostovala i Željka Horvat Čeč. Razgovarala je s urednikom Krunom Lokotarom o zbirci pjesama „Strogo mirovanje“. Potaknula nas je na razmišljanje o odnosu ljubavi i bolesti te pristupačnoj poeziji: https://www.youtube.com/watch?v=Ypa4KwL8KY0.

Navedeni bi nas razgovori mogli zainteresirati za odnos fikcije i fakcije.

Na YouTubeu možemo pronaći još zanimljivih predstavljanja književnika s 14. Vriska. Jedan od gostiju festivala bio je i Davor Mandić, novinar Novoga lista. On je napisao članak pod naslovom „Komentar na ovogodišnji VRISAK: 'Izostali studenti i njihovi profesori'“ (https://www.novilist.hr/ostalo/kultura/knjizevnost/komentar-na-ovogodisnji-vrisak-izostali-studenti-i-njihovi-profesori/?meta_refresh=true). Pročitajte autorovo mišljenje o posjećenosti te razmislite zašto festival u većoj mjeri nisu pratili mladi čitatelji. Barem ne uživo.

 

Izvori

– U fokusu / Zoran Ferić: Putujuće kazalište. V. B. Z. https://www.youtube.com/watch?v=Luye5UQYHAE&t=2572s (pristupljeno 7. listopada 2021.).

– Rijeka poezije / Željka Horvat Čeč: Strogo mirovanje. V. B. Z. https://www.youtube.com/watch?v=Ypa4KwL8KY0 (pristupljeno 7. listopada 2021.).

– Mandić, Davor. 2021. Komentar na ovogodišnji VRISAK: 'Izostali studenti i njihovi profesori'. Novi list. Rijeka. https://www.novilist.hr/ostalo/kultura/knjizevnost/komentar-na-ovogodisnji-vrisak-izostali-studenti-i-njihovi-profesori/?meta_refresh=true (pristupljeno 7. listopada 2021.).

Antika: grčka i rimska književnost

Antiku smo, kao što znate, na nastavi omeđili 8. st. pr. Kr. (Homerova djela) i 5. st. Riječ je o razdoblju kojemu se redovito vraćamo, svake godine produbljujemo i proširujemo svoje znanje o autorima i djelima. Nije isto razmišljati o Sofoklovoj „Antigoni“ s petnaest godina (nakon dolaska u novu sredinu i prvoga susreta s antičkom tragedijom), sa sedamnaest godina (nakon brojnih usporedbi s drugim djelima iz različitih književnopovijesnih razdoblja) i s osamnaest godina (prije donošenja važnih životnih odluka i tijekom učenja novih nastavnih predmeta Filozofije i Politike i gospodarstva). Da ne govorimo o kasnijim životnim razdobljima (različiti poslovi kojima ćemo se baviti u životu: neki će biti pravnici, liječnici, turistički vodiči…, imat ćemo različite životne uloge: bit ćemo roditelji, bake, djedovi…, naći ćemo se u različitim situacijama spletom povijesnih okolnosti)!

Grčko kazalište (autor fotografije: Goran Krapić)

Milivoj Solar u „Povijesti svjetske književnosti“ navodi kako povjesničari književnosti izrekom „Od Homera do danas.“ tumače „uglavnom neprekinut slijed književne tradicije, barem u određenim okvirima europskog kulturnog kruga.“ (Solar 2003: 55). Nije, stoga, nikakvo čudo da se na satima književnosti redovito vraćamo antici. Kako bismo mogli razumjeti Marinkovićeva „Kiklopa“ ili Joyceova „Uliksa“ bez Homerove „Odiseje“?!

Na ovoj ćemo stranici pokušati usustaviti grčku i rimsku književnost za lakše praćenje nastave te navesti još neke podatke koji bi mogli biti korisni onima koji žele znati više.

Značenje naziva

Prvo od čega valja krenuti jest naziv razdoblja. Vjerojatno se sjećate značenja izraza „antika“ ili „antički“.

Hrvatski jezični portal (https://hjp.znanje.hr/index.php?show=search) navodi latinski izraz antiquus kao polazište i njegova značenja star, starinski i drevan.

Solar nas, pak, podsjeća i na svakidašnji govor kada pridjev „antički“ za nas predstavlja nešto „dragocjeno“ i „visoko vrijedno“, baš kao i „klasičan“. (Solar 2003: 56).

Iz takva tumačenja lako možemo izvesti zaključak o važnosti grčkoga i rimskoga nasljeđa.

Grčka književnost

Grčka je književnost raznolika i možemo je podijeliti prema podrazdobljima. Ipak, ovom ćemo se prilikom koncentrirati na književne rodove i vrste te izdvojiti značajna imena.

Ulomci povezani s pojedinim autorima nalaze se u našim čitankama.

Za zainteresirane ću učenike ponuditi korisne izvore i za ostale autore.

Epika

Homer – „Ilijada“ – „Odiseja“ Hesiod (za one koji žele znati više) – „Teogonija“ (ep) – „Djela i dani“ (ep) Ezop – „Basne“ Najveću smo pozornost na nastavi posvetili Homeru. O njemu možete čitati i na sljedećoj mrežnoj stranici: http://knjizevnostzagamovce.blogspot.com/2021/09/homerovi-epovi.html. U ovoj se čitanci mogu pročitati još neki poznati tekstovi grčke epike (za one koji žele znati više): – Košutić-Brozović, Nevenka. 2000. Čitanka iz stranih književnosti 1. Školska knjiga. Zagreb.

Lirika

Alkej, Sapfa, Anakreont, Pindar Grčki su pjesnici navedeni u „Književnome vremeplovu 1“ (Dujmović Markusi i Rossetti-Bazdan: 288). Riječ je o pjesnicima koji su pisali raznoliku poeziju (poznate su, primjerice, Sapfine ljubavne i Alkejeve domoljubne pjesme ili Pindarove ode). Prema njihovim su imenima oblikovani i književnoteorijski pojmovi: anakreontska pjesma (o životnim užitcima) te safička i alkejska strofa. U ovim se čitankama mogu pročitati poznati tekstovi grčkih pjesnika (za one koji žele znati više): – Košutić-Brozović, Nevenka. 2000. Čitanka iz stranih književnosti 1. Školska knjiga. Zagreb. – Dujmović-Markusi, Dragica. 2011. Književni vremeplov 1. Profil. Zagreb.

 

Drama

Eshil, Sofoklo, Euripid (tragičari), Aristofan (komediograf) U „Književnome vremeplovu 1“ (Dujmović Markusi i Rossetti-Bazdan: 290–298) dan je pregled razvoja grčke drame te su objašnjeni ključni pojmovi povezani s tragedijom (nastanak iz ditiramba, izgled grčkoga amfiteatra i opis predstava). Na nastavi smo veliku pozornost posvetili Sofoklovu stvaralaštvu, točnije „Antigoni“. S pomoću „Književnoga vremeplova 1“ možemo se prisjetiti problemskih pitanja povezanih s djelom i ključnih pojmova. (Dujmović Markusi i Rossetti-Bazdan: 229–244). Naučili smo, primjerice, kakav je to tragički junak, što je tragička krivnja, tko sudjeluje u tragičkome sukobu i koja su obilježja uzvišenoga stila. Važan nam je preduvjet za razumijevanje djela bila i priča o prokletstvu Lajeva roda (djelo „Kralj Edip“). U ovim se čitankama mogu pročitati poznati tekstovi grčkih dramatičara (za one koji žele znati više): – Košutić-Brozović, Nevenka. 2000. Čitanka iz stranih književnosti 1. Školska knjiga. Zagreb. – Dujmović-Markusi, Dragica. 2011. Književni vremeplov 1. Profil. Zagreb.

 

Rimska književnost

Rimsku bismo književnost, koja započinje u 3. stoljeću prije Krista, mogli nazvati mlađom sestrom grčke književnosti. Još je uvijek riječ o antici, rimska književnost isprva slijedi iskusniju sestru, ali, s vremenom, gradi svoj identitet te je počinju zanimati i neke druge stvari (pojavljuju se i nove književne vrste). Nemojmo zaboraviti kako je riječ i o drugome jeziku – latinskome.

Milivoj Solar u „Povijesti svjetske književnosti“ piše kako je rimska književnost „najutjecajnija književnost u europskoj, pa i u svjetskoj povijesti“ te kako je njezina osobitost ta „što je ona tijekom više od osam stoljeća uglavnom zadržala jedinstven jezik, koji se od 2. stoljeća određuje kao jezik književnosti, a koji se dosta razlikovao od govornog, pučkog jezika.“ (Solar 2003).

Najpoznatiji rimski autori navedeni su u „Književnome vremeplovu 1“, pritom su istaknute književne vrste i pojedini naslovi. (Dujmović Markusi i Rossetti-Bazdan: 289).

Načinit ćemo, kao i za grčku književnost, tablični prikaz najpoznatijih predstavnika s izvorima.

Epika

Publije Vergilije Maron – „Eneida“  Tit Lukrecije Kar (za one koji žele znati više) – „O prirodi“ (filozofski ep) Publije Ovidije Nazon (za one koji žele znati više) – „Metamorfoze“ (mitološke priče u stihovima) Apulej (za one koji žele znati više) – „Metamorfoze“ ili „Zlatni magarac“ (često se naziva romanom)  O „Eneidi“ smo već pisali na sljedećoj mrežnoj stranici: http://knjizevnostzagamovce.blogspot.com/2021/09/vergilijev-nacionalni-ep.html. U ovoj se čitanci mogu pročitati još neki poznati tekstovi rimske epike (za one koji žele znati više): – Košutić-Brozović, Nevenka. 2000. Čitanka iz stranih književnosti 1. Školska knjiga. Zagreb.

 

Lirika

Gaj Valerije Katul, Marko Valerije Marcijal, Horacije, Publije Ovidije Nazon Katul je poznat po ljubavnim pjesmama, Horacije je bio uspješan u različitim temama. Marcijala pamtimo po epigramima, a Ovidija po elegijama koje je napisao u progonstvu („Tužaljke“ i „Poslanice s Ponta“). U ovim se čitankama mogu pročitati poznati tekstovi rimskih pjesnika (za one koji žele znati više): – Košutić-Brozović, Nevenka. 2000. Čitanka iz stranih književnosti 1. Školska knjiga. Zagreb. – Dujmović-Markusi, Dragica. 2011. Književni vremeplov 1. Profil. Zagreb.

 

Drama

Tit Makcije Plaut – „Ćup“/„Škrtac“/„Aulularija“ (komedija) U školskome se programu veća pozornost posvećuje Plautu i njegovu utjecaju. Sjetite se povezanosti njegova djela s Držićevim „Skupom“ i Molièreovim „Škrtcem“. On je ukratko predstavljen u „Književnome vremeplovu 2“ (Dujmović Markusi i Rossetti-Bazdan 2020: 126 i 188). Trebali bismo moći objasniti pojam „plautovska komedija“ i „quid pro quo“ postupak. U ovim se čitankama mogu pročitati opširniji ulomci iz Plautova djela (za one koji žele znati više): – Košutić-Brozović, Nevenka. 2000. Čitanka iz stranih književnosti 1. Školska knjiga. Zagreb. – Dujmović-Markusi, Dragica. 2011. Književni vremeplov 1. Profil. Zagreb.

 

Važne poetike

Nemojmo zaboraviti ni važne poetike koje su nam podarile ključne književnoteorijske pojmove. Aristotel je, primjerice, rastumačio katarzu, a Horacije u „Poslanici Pizonima“ tehniku in medias res. U klasicizmu će nas dočekati Nicolas Boileau, tj. nova važna poetika.

Videolekcije

Tijekom nastave na daljinu pripremio sam videolekcije o grčkoj književnosti koje vam mogu pomoći pri ponavljanju gradiva:

– Povijest književnosti: Klasična književnost i grčko kazalište (https://www.youtube.com/watch?v=iFNRYgEJAgU)

– Povijest književnosti: Grčka tragedija (https://www.youtube.com/watch?v=ssup3c2NgCE)

– Povijest književnosti: Prometej (https://www.youtube.com/watch?v=g7KSjA_3vmg)

– Povijest književnosti: Edip (https://www.youtube.com/watch?v=aFV6OUua3jE).

Izvori

1. Solar, Milivoj. 2003. Povijest svjetske književnosti. Golden marketing. Zagreb.

2. antika. Hrvatski jezični portal, mrežna stranica. https://hjp.znanje.hr/index.php?show=search (pristupljeno 27. rujna 2021.).

3. Krapić, Goran. http://knjizevnostzagamovce.blogspot.com/2021/09/homerovi-epovi.html (pristupljeno 27. rujna 2021.).

4. Košutić-Brozović, Nevenka. 2000. Čitanka iz stranih književnosti 1. Školska knjiga. Zagreb.

5. Dujmović-Markusi, Dragica. 2011. Književni vremeplov 1. Profil. Zagreb.

6. Dujmović Markusi, Dragica; Rossetti-Bazdan, Sandra. 2019. Književni vremeplov 1. Profil. Zagreb.

7. Krapić, Goran. http://knjizevnostzagamovce.blogspot.com/2021/09/vergilijev-nacionalni-ep.html (pristupljeno 28. rujna 2021.).

8. Dujmović Markusi, Dragica; Rossetti-Bazdan, Sandra. 2020. Književni vremeplov 2. Profil. Zagreb.

9. Krapić, Goran. Povijest književnosti: Klasična književnost i grčko kazalište. https://www.youtube.com/watch?v=iFNRYgEJAgU (pristupljeno 28. rujna 2021.).

10. Krapić, Goran. Povijest književnosti: Grčka tragedija. https://www.youtube.com/watch?v=ssup3c2NgCE (pristupljeno 28. rujna 2021.).

11. Krapić, Goran. Povijest književnosti: Prometej. https://www.youtube.com/watch?v=g7KSjA_3vmg (pristupljeno 28. rujna 2021.).

12. Krapić, Goran. Povijest književnosti: Edip. https://www.youtube.com/watch?v=aFV6OUua3jE (pristupljeno 28. rujna 2021.).