Gradska knjižnica Rijeka |
Ako se odluče za teoriju književnosti,
bavit će se zakonitostima oblikovanja književnih tvorevina. Teorija
književnosti može se podijeliti na četiri područja: analizu književnoga djela,
klasifikaciju književnosti (proučavanje književnih rodova i vrsta),
versifikaciju (proučavanje stihova) i stilistiku (proučavanje jezika
književnosti). (Usp. i saznaj više o teoriji književnosti: Dujmović-Markusi 2011: 13–14, Juričić 2014: 12, Solar 1983: 26–27 i 32–34).
Oni koje zanima kronologija nastanka književnih
djela, odabrat će povijest književnosti. Ona se može podijeliti na
povijest pojedine književnosti (proučavanje nacionalne književnosti ili
književnosti koje se mogu razmatrati kao cjelina – npr. jezično: književnost na
engleskome ili latinskome jeziku), komparativnu ili poredbenu povijest
književnosti (proučavanje veza između nacionalnih književnosti) te opću
povijest književnosti (proučavanje svjetske književnosti ili književnosti užega
kulturnog kruga). (Usp. i saznaj više o povijesti književnosti: Dujmović-Markusi 2011: 21, Juričić 2014: 12, Solar 1983: 25–26).
Budući književni kritičari trebaju dobro
savladati i teoriju književnosti i povijest književnosti. Književna kritika,
naime, analizira, interpretira i vrednuje književno djelo u povijesnom
kontekstu. (Usp. i saznaj više o književnoj kritici: Dujmović-Markusi 2011: 14, Juričić 2014: 12, Solar 1983: 24–25).
Izvori
1. Dujmović-Markusi, Dragica. 2011. Književni vremeplov 1. Profil. Zagreb.
2. Juričić, Dinka i dr. 2014. Čitanka 1. Školska knjiga. Zagreb.
3. Solar, Milivoj. 1983. Teorija književnosti. Školska knjiga. Zagreb.
Izvori
1. Dujmović-Markusi, Dragica. 2011. Književni vremeplov 1. Profil. Zagreb.
2. Juričić, Dinka i dr. 2014. Čitanka 1. Školska knjiga. Zagreb.
3. Solar, Milivoj. 1983. Teorija književnosti. Školska knjiga. Zagreb.