Ne zaboravljamo klasike: Pedro Calderón de la Barca – „Život je san“

Fotografija naslovnice

U kojemu smo razdoblju?

U razdoblju smo baroka, u 17. stoljeću. Naučili smo da portugalska riječ barocco označuje neobrađen biser te da su nas u novome razdoblju dočekala kićena djela. Što je kićenost? Svatko će je doživjeti na drukčiji način. No u ovome se slučaju misli na izrazitu uporabu stilskih izražajnih sredstava – gomilanje ili obogaćivanje tekstova metaforama, antitezama, hiperbolama... Nemojmo zaboraviti končeto. On podrazumijeva, kako piše u čitanci Književni vremeplov 2, „poseban postupak u kojemu se različitim izražajnim sredstvima grade neobične konstrukcije koje iznenađuju čitatelja.“ (Dujmović Markusi i Rossetti-Bazdan 2020: 167).

Kakva su obilježja književnoga djela?

U takvu razdoblju, gdje važnu ulogu imaju motiv prolaznosti te ideje katoličke obnove, Pedro Calderón de la Barca piše poznatu filozofsku dramu Život je san. Već sam naslov ukazuje na tematiku odnosa jave i iluzije. Možete li je povezati s baroknom prolaznošću i idejama protureformacije? Majda Bekić-Vejzović metodički je obradila djelo te objasnila da se španjolski autor bavi poznatom temom baroknih pjesnika: „je li život samo san i obmana koja se uvijek na kraju rasprši i ostavi nas s istim pitanjem bez odgovora.“ (Bekić-Vejzović 2005: 5).

Budući da je riječ o dramskome tekstu, u svakome ozbiljnijem razgovoru o navedenome književnom djelu trebat ćemo upotrijebiti pojmove kao što su dramski sukob, dramska kompozicija, dramska napetost ili Aristotelovo pravilo trojnoga jedinstva. Što se prvoga pojma tiče, možete li odrediti prevladava li u djelu vanjski ili unutarnji sukob? U priručniku Od riječi pročitane do riječi napisane istaknuta su oba (Dujmović Markusi et al. 2023: 74). Dramska kompozicija, kao što znamo, može biti vanjska i unutrašnja. Glede prve, drama se sastoji od tri čina. Za unutrašnju ćete dramsku kompoziciju razmisliti o podjeli drame na uvod, zaplet, vrhunac, preokret i rasplet. Aristotelovo pravilo trojnoga jedinstva vrlo ćete brzo odbaciti, zašto?

Likova je u drami mnogo te postoje paralelne priče. Protagonist je, to je sasvim jasno, knez Sigismund. Podsjeća li nas utamničeni sin na Edipa? Nije li pogodna tema za usporedni esej povezivanje njihova djetinjstva? Poljski vladar Bazilije, slijepo vjerujući zvijezdama, pridonio je ispunjenju proročanstva. Strahujući za svoj život i vlast, smjestio je sina u tamnicu. U priručniku Od riječi pročitane do riječi napisane Klotaldo, Rosaura i Astolfo nazivaju se, uz Bazilija, ljudima s tajnama (ibid.). Možete li objasniti njihove tajne? Kako će se njihovi putevi povezati? Važnu ulogu u ovoj drami ima i karakter lakrdijaša Klarina. Bismo li ga mogli nazvati oportunistom? Što znači navedeni izraz? Bismo li još neke likove nazvali oportunistima? Koga smatramo lojalnim?

Skicirajmo radnju!

Kako bismo lakše upamtili kostur radnje, bilo bi dobro zabilježiti ključne točke, primjerice:

Prvi čin

1. Rosaura i Klarin ispred Sigismundove tamnice (Što je neobično? Zašto se Rosaura pretvara da je muškarac?)

2. Klotaldo i prepoznavanje Rosaure s pomoću njezina mača (Kome je Klotaldo davno predao mač? Je li otkrio kralju istinu?)

3. Susret Astolfa i Stele (Kakva je njihova priča? Zašto im je Sigismund prepreka na putu?)

4. Astolfo i Rosaurina čast (U kakvu su odnosu Rosaura i Astolfo?)

Drugi čin

1. Sigismundovo „buđenje“ (Kakva je bila njegova reakcija na dvoru?)

2. Stela – Astolfo – Rosaura (Kakva je uloga portreta u daljnjemu tijeku radnje?)

3. Klotaldov savjet Sigismundu (Kako je Klotaldo utjecao na Sigismundovo buduće ponašanje?)

Treći čin

1. Sigusmundovo oslobođenje (Zašto je narod oslobodio Sigismunda?)

2. Rosaurina tajna (Što saznajemo o njezinoj majci?)

3. Klarinova smrt (Je li Klarin junački stradao?)

4. Sigismundove odluke (Jesu li nas iznenadile Sigismundove odluke?)

Analizirajmo citate!

Djelo obiluje aforizmima. Sjećamo li se značenja navedenoga pojma? To su mudre misli. Kako tumačimo sljedeći dio Sigismundova monologa: „Gavan sanja blago svoje / i posvuda strah ga prati, / bijednik sanja kako pati / sve tegobe i nevolje.“ (Calderón de la Barca 2005: 119). Da bismo interpretirali pojedini monolog, trebamo poznavati nepoznate riječi. Zato je najbolje uvijek tijekom čitanja izdvajati one ključne koje su nam potrebne za kvalitetno razumijevanje teksta. Gavan je riječ koja će se javiti i u drugim poznatim lektirnim naslovima. Provjerimo njezino značenje i zatim ponudimo interpretaciju navedenoga dijela. Potom ga smjestimo u kontekst cjelokupne drame i u konačnici aktualizirajmo. Pogodne citate za vježbu možemo potražiti i u čitanci. Ondje su najčešće popraćeni osmišljenim pitanjima.

Infopult

Bekić-Vjezović (2005.) „Metodička obrada“, u: P. C. de la Barca: Život je san, Zagreb: Školska knjiga.

Calderón de la Barca, Pedro (2005.) Život je san, prev. N. Milićević, Zagreb: Školska knjiga.

Dujmović Markusi, Dragica; Rossetti-Bazdan, Sandra (2020.) Književni vremeplov 2, Zagreb: Profil.

Dujmović Markusi, Dragica; Močnik, Vedrana; Španjić, Tanja; Žukina, Romana (2023.) Od riječi pročitane do riječi napisane: priručnik za pripremu državne mature iz Hrvatskoga jezika, Zagreb: Profil.